Tuesday, 20 September 2016

Četiri skrivena neprijatelja bubrega

Ako večeri često provodite na kauču, s vrećicom čipsa u jednoj i daljinskim upravljačem u drugoj ruci, vjerojatno ste svjesni kako štetite svome zdravlju. Dok navike poput ove većina smatra nezdravima, neka druga panašanja također štete našem organizmu, no njih nismo toliko svjesni!

Bubrezi su važni za zdravo funkcioniranje tijela jer reguliraju krvni pritisak, ravnotežu vode i elektrolita i eliminiraju štetne tvari iz organizma. Imajte na umu kako se šteta nanesena bubrezima često ne može popraviti, stoga pripazite na sljedeće navike, i ako ste u mogućnosti, svakako ih ispravite!
1. Korištenje tableta protiv bolova dulje vrijeme.
Dugotrajno korištenje tableta protiv bolova, posebno u velikoj količini, štetno djeluje na tkivo i strukturu bubrega. I lijekovi koji se dobiju na recept i oni bez recepta mogu utjecati na smanjenje dotoka krvi u bubrege. Nesteroidni protuu-palni lijekovi koji se koriste za liječenje bolova i povišene temperature, glavni su uzrok tome. Između jedan i tri posto novih slučajeva hroničnog zatajenja bubrega godišnje može biti uzrokovano zloupotrebom lijekova protiv bolova.
2. Pušenje cigareta.
Utjecaj cigareta na pluća i srce već su poznati, no istraživanja pokazuju kako su pušači skloniji imati bjelančevine u urinu, što je znak oštećenja bubrega. Bolesti koje utječu na rad bubrega, poput dijabetesa i visokog tlaka, također pogoršava sklonost cigaretama, a pušačima češće treba dijaliza ili transplantacija bubrega, pokazala su istraživanja.

3. Prehrana bogata šećerom.
Previše šećera vodi zdravstvenim problemima poput dijabetesa i pretilosti – a to su rizični faktori za bolest bubrega. Smanjite unos šećera u organizam i smanjit ćete rizik od navedenih oboljenja. Manje prerađenih šećera znači i manje kalorija, hemikalija i soli, a struk i bubrezi će vam biti zahvalni!
4. Previše soli.
Puno slane hrane može povisiti krvni pritisak. Visok pritisak oštećuje bubrege i, vremenom, može dovesti do zatajenja bubrega. Dok uobičajena američka prehrana sadrži oko 3.300 mg soli dnevno, zdravstvene organizacije preporučuju dnevni unos od 2.300 mg, dakle, oko žličicu soli. Osobe s visokim krvnim pritiskom i bolesnim bubrezima trebaju unositi još manje soli – oko 1,500 mg  dnevno. Za početak, smanjite unos prerađene hrane i što manje posežite za soljenikom!



No comments:

Post a Comment