Ova ljekovita i ukrasna biljka je čuvar srca i pluća
Izuzetno dobra za plućne bolesti, nesanicu i lupanje srca, a koristi se i kod bronhitisa, nazeba, migrene i reumatizma. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama zbog saponina, koji može da uzrokuje neželjene posledice.
Jedan od prvih vjesnika proljeća jagorčevina (Primula officinalis), od davnina je poznata kao lijek za iskašljavanje, bronhitis i nazeb. Bogata je saponizidima, enzimima, mineralima i esencijalnim kiselinama, koristi se kod migrene, nesanice, reumatizma. Ublažava proljećni umor, koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe. Ova biljka se najčešće koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanja srca.
Počinje da cvijeta početkom marta, mladi listovi koriste se za salatu. Skuvan i na kolutove isečen krompir se posoli, pospe isjeckanim listovima jagorčevine, prelije maslinovim uljem i sokom od limuna.U ljekovite svrhe se koristi sušeni korjen, listovi i cvetovi koji se beru isključivo po sunčanom vremenu i suše jedan dan, na toplom i prozračnom mestu. Listovi se beru dok biljka cvijeta i suše tri-četiri dana. Koren može da se izvadi tada ili u jesen. U narodnoj medicini se koristi kao prirodan ekspektorans, odnosno sirup za izbacivanje sekreta i sluzi iz grla i pluća. Na iskašljavanje najviše utiču saponozidi, kojih najviše ima u korjenu jagorčevine. Čaj od ovog djela biljke deluje kod glavobolje i vrtoglavice, a smiruje i nervozu. Kada se pomiješa sa medom, pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega.
Cvijetovi su bogati flavonoidima, koji krvne sudove čine elastičnijim i deluju kao diuretici. Trudnicama i dojiljama ne preporučuju se preparati od jagorčevine, jer zbog saponina može doći do neželjenih posledica.
Nesanica i glavobolja – potrebno je 50 g jagorčevine, 25 g lavandinog cveta, 10 g hmelja i 15 g kantariona. Do vrha punu kašiku ove mješavine prelijte sa 1/4 l vrele vode i ostavite da odstoji tri minuta. Procijeđen čaj se pije zaslađen medom, dok je vreo, pred spavanje.
Prehlada i suvi kašalj – 50 g usitnjenih cvetova jagorčevine prelije se litrom ključale vode i ostaviti da odstoji pola sata. Procijedi se u stakleni bokal i pije pet šoljica dnevno.
Prolećni umor – u avanu se usitni 10 g suvog korjena jagorčevine, 10 g cvetova majčine dušice i 10 g anisa. Mješavina se prelije sa 2,5 dl kipuće vode i procijedi, pije se jedna šolja dnevno.
Drugi recept je: 50 g jagorčevine, 50 g pupoljaka zove (zelene, neotvorene drške cvijeta), 15 g koprive i 15 g korjena maslačka. Puna kašičica ove mješavine se sipa u 1/4 l kipuće vode i ostavi da odstoji tri minuta. Nakon toga se procijedi, po potrebi zasladi medom. Ovaj čaj se koristi i za pročišćavanje krvi.
Srčane tegobe – Bocu od 2 l napunite svežim cvijetovima jagorčevine, pa nalijte belo vino, tako da cvijetovi plivaju. Flašu zatvorite i ostavite na sunčanom mjestu dvije nedelje. Nakon toga napitak je spreman za upotrebu, uzima se tri puta dnevno jedna supena kašika.
Jedan od prvih vjesnika proljeća jagorčevina (Primula officinalis), od davnina je poznata kao lijek za iskašljavanje, bronhitis i nazeb. Bogata je saponizidima, enzimima, mineralima i esencijalnim kiselinama, koristi se kod migrene, nesanice, reumatizma. Ublažava proljećni umor, koji karakteriše ubrzano zamaranje, malaksalost, vrtoglavica, pospanost i depresija, a javlja se s prvim sunčanim danima kod svake druge osobe. Ova biljka se najčešće koristi za liječenje plućnih bolesti i lupanja srca.
Počinje da cvijeta početkom marta, mladi listovi koriste se za salatu. Skuvan i na kolutove isečen krompir se posoli, pospe isjeckanim listovima jagorčevine, prelije maslinovim uljem i sokom od limuna.U ljekovite svrhe se koristi sušeni korjen, listovi i cvetovi koji se beru isključivo po sunčanom vremenu i suše jedan dan, na toplom i prozračnom mestu. Listovi se beru dok biljka cvijeta i suše tri-četiri dana. Koren može da se izvadi tada ili u jesen. U narodnoj medicini se koristi kao prirodan ekspektorans, odnosno sirup za izbacivanje sekreta i sluzi iz grla i pluća. Na iskašljavanje najviše utiču saponozidi, kojih najviše ima u korjenu jagorčevine. Čaj od ovog djela biljke deluje kod glavobolje i vrtoglavice, a smiruje i nervozu. Kada se pomiješa sa medom, pomaže kod izbacivanja kamena iz bubrega.
Cvijetovi su bogati flavonoidima, koji krvne sudove čine elastičnijim i deluju kao diuretici. Trudnicama i dojiljama ne preporučuju se preparati od jagorčevine, jer zbog saponina može doći do neželjenih posledica.
Nesanica i glavobolja – potrebno je 50 g jagorčevine, 25 g lavandinog cveta, 10 g hmelja i 15 g kantariona. Do vrha punu kašiku ove mješavine prelijte sa 1/4 l vrele vode i ostavite da odstoji tri minuta. Procijeđen čaj se pije zaslađen medom, dok je vreo, pred spavanje.
Prehlada i suvi kašalj – 50 g usitnjenih cvetova jagorčevine prelije se litrom ključale vode i ostaviti da odstoji pola sata. Procijedi se u stakleni bokal i pije pet šoljica dnevno.
Prolećni umor – u avanu se usitni 10 g suvog korjena jagorčevine, 10 g cvetova majčine dušice i 10 g anisa. Mješavina se prelije sa 2,5 dl kipuće vode i procijedi, pije se jedna šolja dnevno.
Drugi recept je: 50 g jagorčevine, 50 g pupoljaka zove (zelene, neotvorene drške cvijeta), 15 g koprive i 15 g korjena maslačka. Puna kašičica ove mješavine se sipa u 1/4 l kipuće vode i ostavi da odstoji tri minuta. Nakon toga se procijedi, po potrebi zasladi medom. Ovaj čaj se koristi i za pročišćavanje krvi.
Srčane tegobe – Bocu od 2 l napunite svežim cvijetovima jagorčevine, pa nalijte belo vino, tako da cvijetovi plivaju. Flašu zatvorite i ostavite na sunčanom mjestu dvije nedelje. Nakon toga napitak je spreman za upotrebu, uzima se tri puta dnevno jedna supena kašika.
No comments:
Post a Comment