Krckanje zglobovima
Glasan zvuk koji dolazi od krckanja zglobovima nije prijatan svima, međutim, iako zvuči opasno, ono nema nikakav utjecaj na zdravlje zglobova. Krckanje zglobovima zapravo može dovesti do njihove povećane fleksibilnosti. Jedno istraživanje pratilo je dvije grupe ljudi i otkrilo da osobe koje krčkaju svojim zglobovima imaju podjednako zdrave zglobove kao i osobe koje to ne čine. Zvuk koji tom prilikom čujemo dolazi iz zračnih džepova koji se formiraju u tečnosti koja okružuje svaki zglob, a do njega dolazi kada oni puknu pod pritiskom savijenih zglobova.
Glasan zvuk koji dolazi od krckanja zglobovima nije prijatan svima, međutim, iako zvuči opasno, ono nema nikakav utjecaj na zdravlje zglobova. Krckanje zglobovima zapravo može dovesti do njihove povećane fleksibilnosti. Jedno istraživanje pratilo je dvije grupe ljudi i otkrilo da osobe koje krčkaju svojim zglobovima imaju podjednako zdrave zglobove kao i osobe koje to ne čine. Zvuk koji tom prilikom čujemo dolazi iz zračnih džepova koji se formiraju u tečnosti koja okružuje svaki zglob, a do njega dolazi kada oni puknu pod pritiskom savijenih zglobova.
Glasno podrigivanje
Glasan podrig, iako nepristojan, štiti naše tijelo od štete koju može izazvati stomačna kiselina. Zvuk koji se tom prilikom proizvodi dolazi od navale gasa koji prolazi kroz ventil u jednjaku. Ovaj gas formira nekoliko supstanci. Pored zraka koji gutamo zajedno sa hranom, gas sadrži i ugljen dioksid.Podrig predstavlja normalan dio varenja i njegovo sprečavanje može izazvati probleme. – Ukoliko ne podrignete i gas ostane u stomaku, ovo može dovesti do toga da se ventil koji odvaja stomak i jednjak opusti, tako dozvoljavajući stomačnoj kiselini da dođe do jednjaka i izazove žgaravicu. Također, njegovo sprečavanje može izazvati i bol u centru grudi, tvrdi dr. Nik Rid.
Glasan podrig, iako nepristojan, štiti naše tijelo od štete koju može izazvati stomačna kiselina. Zvuk koji se tom prilikom proizvodi dolazi od navale gasa koji prolazi kroz ventil u jednjaku. Ovaj gas formira nekoliko supstanci. Pored zraka koji gutamo zajedno sa hranom, gas sadrži i ugljen dioksid.Podrig predstavlja normalan dio varenja i njegovo sprečavanje može izazvati probleme. – Ukoliko ne podrignete i gas ostane u stomaku, ovo može dovesti do toga da se ventil koji odvaja stomak i jednjak opusti, tako dozvoljavajući stomačnoj kiselini da dođe do jednjaka i izazove žgaravicu. Također, njegovo sprečavanje može izazvati i bol u centru grudi, tvrdi dr. Nik Rid.
Jedenje u krevetu
Uprkos onome što vam je majka govorila kada ste bili mali, jedenje u krevetu, ili bilo kojoj drugoj prijatnoj i opuštajućoj sredini pomaže varenju. Stres bilo koje vrste može pokvariti varenje, pogotovo ako jedete u žurbi. Povećani nivo stresa može dovesti do lošeg varenja ili nadimanja. Najbolje je jesti u opuštenoj atmosferi, a kada smo najviše opušteni? Iako je preporučljivo jesti za stolom i u prijatnom društvu, jedenje u krevetu je podjednako dobra solucija. Jedino je bitno da ne budete pogrbljeni ili u nekoj nezgodnoj pozi pošto to može prignječiti stomak i dovesti do lošeg varenja, tvrdi spomenuti dr. Rid.
Uprkos onome što vam je majka govorila kada ste bili mali, jedenje u krevetu, ili bilo kojoj drugoj prijatnoj i opuštajućoj sredini pomaže varenju. Stres bilo koje vrste može pokvariti varenje, pogotovo ako jedete u žurbi. Povećani nivo stresa može dovesti do lošeg varenja ili nadimanja. Najbolje je jesti u opuštenoj atmosferi, a kada smo najviše opušteni? Iako je preporučljivo jesti za stolom i u prijatnom društvu, jedenje u krevetu je podjednako dobra solucija. Jedino je bitno da ne budete pogrbljeni ili u nekoj nezgodnoj pozi pošto to može prignječiti stomak i dovesti do lošeg varenja, tvrdi spomenuti dr. Rid.
Pljuvanje
Iako je pljuvanje jedna od najgorih navika koju neko može imati, ono može pomoći da se lakše diše. Pogledajte, uostalom, nogometaše i druge sportiste na terenu za vrijeme utakmice. A evo i objašnjenja: Kada vježbamo, naša usta i grlo stvaraju više pljuvačke, tvrdi dr. Džon Dikinson sa Univerziteta u Kentu. Ljudi dišu kroz nos – to ugrijava zrak i čini ga znatno vlažnijim dozvoljavajući tako tijelu da lakše i efikasnije apsorbira kisik. Međutim, kada vježbamo, udišemo zrak na usta kako bismo tijelu pružili što više kisika. Međutim, taj zrak nije ni vlažan ni topao, a kada je hladan i suh, ćelije se štite aktivirajući upale, tvrdi Dikinson. Iako ove upale nisu opasne, one izazivaju stvaranje posebnog sloja pljuvačke kako bi se ćelije zaštitile.
Iako je pljuvanje jedna od najgorih navika koju neko može imati, ono može pomoći da se lakše diše. Pogledajte, uostalom, nogometaše i druge sportiste na terenu za vrijeme utakmice. A evo i objašnjenja: Kada vježbamo, naša usta i grlo stvaraju više pljuvačke, tvrdi dr. Džon Dikinson sa Univerziteta u Kentu. Ljudi dišu kroz nos – to ugrijava zrak i čini ga znatno vlažnijim dozvoljavajući tako tijelu da lakše i efikasnije apsorbira kisik. Međutim, kada vježbamo, udišemo zrak na usta kako bismo tijelu pružili što više kisika. Međutim, taj zrak nije ni vlažan ni topao, a kada je hladan i suh, ćelije se štite aktivirajući upale, tvrdi Dikinson. Iako ove upale nisu opasne, one izazivaju stvaranje posebnog sloja pljuvačke kako bi se ćelije zaštitile.
Grickanje noktiju
U pitanju je navika koje se teško rješavamo, ali zapravo, ona može biti dobra po nas, tvrdi imunolog Hilari Longhurst. – Ukoliko vam ruke nisu izuzetno prljave, bakterije na koje nailazimo tokom grickanja noktiju mogu pospješiti rad imunog sistema, tvrdi ona. To je zato što imuni sistem ima svoju memoriju i on bilježi kako će se izboriti sa svakom klicom i virusom sa kojim se susretne. Kada se virus ponovo nađe u tijelu, imuni sistem poseže za svojom memorijom i oslobađa oružje za koje zna da će biti efikasno.
U pitanju je navika koje se teško rješavamo, ali zapravo, ona može biti dobra po nas, tvrdi imunolog Hilari Longhurst. – Ukoliko vam ruke nisu izuzetno prljave, bakterije na koje nailazimo tokom grickanja noktiju mogu pospješiti rad imunog sistema, tvrdi ona. To je zato što imuni sistem ima svoju memoriju i on bilježi kako će se izboriti sa svakom klicom i virusom sa kojim se susretne. Kada se virus ponovo nađe u tijelu, imuni sistem poseže za svojom memorijom i oslobađa oružje za koje zna da će biti efikasno.
No comments:
Post a Comment