Svaki četvrti krpelj izaziva Lajmsku bolest

Insekti iz trave najaktivniju su u maju i junu. Ubadaju na mjestima gdje je koža najtanja, iza uha, na vratu, pod pazuhom, na stomaku, preponama, a mogu da se zavuku i u kosu, pišu Večernje novosti.

Zbog blage zime, rijetkih mrazeva i malo kiša, krpelji su se ove sezone ranije aktivirali, pa ih već od marta u velikom broju ima na izletištima u parkovima, na sportskim terenima. Njihova brojnost je zasada u granicama očekivanog. Biolozi kažu da ne očekuju veću najezdu ovih parazita u narednom periodu, ali da se najveći broj osoba sa ubodom krpelja registruje u maju i junu.

Proljeće je i za insekte, naročito pčele i bumbare, period kada su oni najotrovniji, tako da stručnjaci savjetuju oprez prilikom odlaska u prirodu.

Prema riječima Radmile Zlatić Sibinović, biologa iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju, kod nas se najčešće javljaju četiri poznate vrste krpelja:

– To su Ixodes ricinus, Dermacentor reticulatus, Deramacentor marginatus, Rhipicephalus sanguineus, i do sada nisu registrovane nepoznate vrste. Samo je Ixodes ricinus prenosilac bolesti kod ljudi, a bakterija Borrelia burgdorferi, izazivač bolesti, prisutna je kod 25% ove vrste krpelja.

S obzirom na to da krpelji parazitiraju u velikom broju domaćina, to znači da se brže prenose zarazne bolesti, kao što su Lajmska bolest, virusni krpeljski encefalitis, humana granulocitna anaplazmoza.

– Iz tog razloga suzbijanje krpelja kod nas se primjenjuje na površinama koje su unaprijed naznačene kao mjesta gdje boravi veliki broj ljudi i kućnih ljubimaca, a to su parkovi, šume, izletišta, sportski tereni.

Upravo na ovakvim mestima pacijenti najčešće zarade ubod krpelja. Međutim, problem je što ubod krpelja ne boli i ne peče. Krpelji ubadaju posebno na mjestima gde je koža najtanja i najnježnija, iza uha, na vratu, pod pazuhom, na stomaku, preponama, a krpelj zna da se zavuče i u kosu. Ako su zaraženi mogu da prenesu infekciju na čoveka. Za prenos bakterije burgdorferi potrebno je oko 24 časa. Zato je važno ukloniti krpelja u tom roku.

Ubodi ili ujedi pčele ili pauka mogu da prođu neprimjećeno, međutim, nisu rijetki slučajevi da se jave nimalo bezazlene alergijske i druge reakcije na koži. Najopasnije su alergije na ubode insekata u glavu i vrat. Ali, samo određene vrste insekata izazivaju alergijsku reakciju, napominju alergolozi. To su pčele, ose, zolje i stršljeni. Insekti koji napadaju ugrizom: mravi, stjenice, buhe i pauci ne mogu da izazovu alergiju, već samo neprijatne reakcije.

Dešava se da ujed pauka izazove grčenje mišića, ukočenost dijela oko mjesta ujeda, pretjerano znojenje, glavobolju, mučninu ili bol u stomaku. Nemojte da vas iznenadi i pojava neobičnog crvenog, bijelog ili plavog osipa u obliku kružića koji se javlja na mjestu oko ujeda. Ujedi otrovnih pauka mogu da izazovu glavobolju, groznicu, malaksalost i bolove u zglobovima.

Da biste spriječili neprijatnosti sa insektima treba izbjegavati mjesta gdje ima mnogo cvijeća, oblačiti garderobu svijetle boje, ali izbegavati šarenu i crnu odjeću koje privlače insekte, jake sapune, deterdžente i omekšivače, jer mirisi privlače insekte.

Spriječite ubod:

– Izbjegavajte neuređene površine obrasle travom, žbunastim rastinjem i šume.
– Ako idete u prirodu, nosite odjeću dugačkih rukava i nogavica, uvucite pantalone u čarape i koristite repelente.
– Poslje izleta pregledajte kožu, posebno kosati dio glave.

Vađenje krpelja

– Krpelja treba odstraniti u toku 24 sata od njegovog kačenja, kako bi se izbjegao prenos bakterije na čovjeka.
– Odstranjivanje krpelja treba obaviti stručno i pravilno, isključivo mehanički – pincetom i bez prethodne upotrebe bilo kakvih preparata, ulja, acetona, benzina, laka za nokte. Treba voditi računa da se tijelo krpelja ne zgnječi. Poslje vađenja mjesto se dezinfikuje alkoholom.
– Mjesto uboda se posmatra oko mjesec dana. Pojava crvenila na mjestu uboda znak je infekcije uzročnikom Lajmske bolesti i obavezno treba da se liječi.

Kako izvaditi žaoku

– Kod uboda pčele, žaoku treba sljuštiti sa kože tupom stranom noža ili noktom. Nikako ne hvatati žaoku pincetom, jer će se tako istisnuti ostatak otrova u kožu. Mjesto uboda oprati sapunom i vodom. Na povređeno mjesto staviti hladan oblog od razblaženog jabukovog sirćeta.